Različita su obljenja nervnog, odnosno motornog i mišićnog sistema. Ali je svakako najbitnije da se pacijent već prilikom uočavanja prvih simptoma obrati stručnjaku, kako bi neurolog mogao da mu predoči način lečenja i adekvatnu terapiju.
Oboljenje kojim je primarno pogođen motorni sistem, a koje se ogleda u dugotrajnom degenerativnom poremećaju centralnog nervnog sistema je poznato kao Parkinson ili Parkinsonova bolest. Vrlo lako se mogu prepoznati osobe koje pate od ovog oboljenja, budući da je jedan od osnovnih simptoma neželjeni tremor ekstremiteta, a vremenom i celog dela.
Obično se ovo oboljenje javlja kod ljudi nakon 60 godina starosti, a neurolog Beograd će dijagnostiku vršiti primarno na osnovu simptoma koje je pacijent primetio. Ipak, naravno da se Parkinsonova bolest može javiti i kod pacijenata mlađih od 60 godina, ali je to ipak ređa pojava.
Koji su simptomi i komplikacije Parkinsonove bolesti?
Izuzetno sporo kretanje i tremor gornjih i donjih ekstremiteta u isto vreme, odnosno osobe kojima se tresu obično ruke, ali i noge, pa samim tim otežano hodaju bi trebalo da se obrate stručnjaku, kako bi utvrdio da li su to simptomi Parkinsonove bolesti ili ne.
Trebalo bi da svako bude informisan i o tome da se u većini slučajeva neurolog prvenstveno prilikom dijagnostikovanja ovog oboljenja bazira na simptomima, koji su se kod konkretnog pacijenta javili.
Takođe će tom prilikom primeniti i testove, kao što je na primer neurovizuelizacija, a koji imaju za cilj da eventualno bude neko drugo neurološko oboljenje isključeno.
Prema statističkim podacima od Parkinsonove bolesti češće pate muškarci, a u većini slučajeva se to oboljenje javlja posle 60 godina starosti.
Do sada nisu utvrđeni precizno uzroci nastanka ovog oboljenja, ali postoje određeni faktori rizika. U njih prvenstveno spadaju različite povrede glave, kao i izlaganje štetnim materijama, poput pesticida, na primer.
Što se tiče utvrđivanja uzroka, postoje indicije da je prisutan i nasledni faktor. Naročito je interesantan podatak da osobe koje piju čaj ili kafu, odnosno koje puše imaju manju verovatnoću da će oboleti od Parkinsonove bolesti. Naravno, ti ljudi mogu patiti od drugih oboljenja.
A kada je reč o komplikacijama, gotovo je sigurno da će neurolog svakog pacijenta upozoriti i na to, uzevši u obzir da su kod bolesnika prisutne anksioznost i depresija, a vremenom ovo oboljenje dovodi i do demencije u određenim slučajevima.
Kako se leči Parkinsonova bolest?
Za Parkinsonovu bolest do sada nije pronađen lek, ali neurolog preporučuje određene lekove, kao i tretmane, koji imaju za cilj da pomognu pacijentu da se izbori sa konkretnim simptomima.
Međutim, kako Parkinson napreduje, tako se kod mnogih pacijenata primećuje i manja efikasnost lekova, a takođe i određene nuspojave, odnosno neželjeni efekti, koji se primarno ogledaju u tome da pacijent ne svojom voljom pokreće mišiće.
Primećeno je da adekvatna ishrana, kao i tačno definisani oblici rehabilitacije pacijenata obolelih od Parkinsonove bolesti mogu da dovedu do poboljšanja. Međutim, uvek je preporuka da to isključivo neurolog, koji je upoznat sa stanjem konkretnog pacijenta odredi.
Ko je bio Parkinson?
Prvi stručnjak koji je u svom delu „Esej o drhtavoj paralizi“, koje je nastalo 1817. godine objasnio i ovo oboljenje bio je engleski doktor Džejms Parkinskon.
Upravo po njemu je i nazvano ovo oboljenje.
Leave A Comment