Kako svakodnevna igra može da podstakne razvoj bebe od prvih meseci?

Prvi meseci života donose neverovatno brz razvoj. Beba iz dana u dan sve bolje primećuje svet oko sebe, reaguje na glasove, prati pokrete pogledom, pokušava da dodirne predmete i sve jasnije pokazuje šta joj privlači pažnju. Upravo zato svakodnevna igra ima mnogo veći značaj nego što na prvi pogled deluje.
Za podsticanje razvoja nisu potrebne komplikovane aktivnosti niti veliki broj igračaka. Najvažnije je da beba dobije dovoljno prilika da posmatra, sluša, dodiruje i reaguje na ono što se nalazi u njenom okruženju. Kratke i jednostavne aktivnosti mogu da podrže razvoj pažnje, koordinacije, motorike i prvih oblika komunikacije.
Roditelji imaju važnu ulogu jer upravo kroz zajedničku igru pomažu bebi da povezuje zvuk, pokret i reakciju. Što je okruženje prijatnije i podsticajnije, to će dete lakše istraživati sopstvene sposobnosti.
Glas roditelja predstavlja jedan od prvih izvora stimulacije
Beba veoma rano reaguje na poznate glasove. Govor roditelja nije važan samo zbog smirivanja, već i zbog postepenog razvoja pažnje i jezika.
Tokom presvlačenja, hranjenja ili igre korisno je govoriti bebi šta se dešava. Jednostavne rečenice poput opisivanja predmeta, pokreta ili svakodnevnih radnji omogućavaju detetu da postepeno povezuje zvukove sa situacijama.
Nije potrebno neprestano pričati. Mnogo je važnije da govor bude prirodan, jasan i praćen kontaktom očima. Kada roditelj napravi kratku pauzu, beba dobija priliku da odgovori pokretom, osmehom ili glasom.
Takva razmena predstavlja rani oblik komunikacije i može biti veoma podsticajna za dalji razvoj.
Kontrastne boje pomažu bebi da lakše usmeri pažnju
U najranijem periodu vid se još razvija, pa bebe često lakše primećuju jednostavne oblike i izražene kontraste nego sitne detalje.
Crno-bele kartice, igračke sa jasnim šarama ili predmeti u kontrastnim bojama mogu biti zanimljivi tokom kratkih perioda igre. Roditelj može polako pomerati predmet sa jedne strane na drugu i posmatrati da li ga beba prati pogledom.
Važno je da pokreti budu spori. Prebrzo pomeranje može otežati praćenje i brzo zamoriti dete.
Kako beba raste, interesovanje za boje postaje veće, pa se mogu uvoditi predmeti sa više vizuelnih detalja. Na taj način stimulacija se prirodno prilagođava razvojnim sposobnostima.
Zvučne igračke za bebe mogu podstaći pažnju i istraživanje
Zvučne igračke za bebe mogu biti koristan dodatak igri kada su prilagođene uzrastu i kada proizvode prijatne, umerene zvukove. Zvečke, mekane igračke sa blagim šuštanjem ili jednostavni predmeti koji proizvode zvuk pri pokretu mogu pomoći detetu da uoči vezu između sopstvene aktivnosti i rezultata.
Kada beba slučajno pomeri igračku i čuje zvuk, može pokušati da ponovi pokret. Na taj način postepeno uči osnovni odnos uzroka i posledice.
Roditelji mogu menjati položaj zvuka i posmatrati da li dete okreće glavu ili pokušava da pronađe njegov izvor. Takva igra istovremeno podstiče pažnju, slušanje i koordinaciju.
Pri izboru treba obratiti pažnju na jačinu zvuka. Veoma glasne igračke nisu potrebne da bi privukle pažnju bebe. Često su prijatni i tihi zvuci sasvim dovoljni.
Dodir različitih materijala razvija čulno iskustvo
Beba svet ne istražuje samo očima. Dodir postaje jedan od najvažnijih načina upoznavanja predmeta.
Mekane tkanine, glatke površine, rebrasti materijali i različite teksture mogu pružiti raznovrsno čulno iskustvo. Naravno, svi predmeti moraju biti bezbedni, čisti i prilagođeni uzrastu.
Roditelj može ponuditi bebi nekoliko različitih materijala i pustiti je da ih dodiruje šakama. Kako se sposobnost hvatanja razvija, dete će sve češće samo posezati za predmetom i pokušavati da ga istražuje.
Nije potrebno nuditi mnogo različitih stvari odjednom. Jedan ili dva predmeta često su dovoljna da beba dovoljno dugo zadrži pažnju.
Položaj na stomaku ima važnu ulogu u razvoju motorike
Vreme provedeno na stomaku dok je beba budna i pod nadzorom odrasle osobe može doprineti jačanju vrata, ramena, leđa i ruku. Upravo su ti mišići važni za kasnije okretanje, sedenje i puzanje.
U početku beba možda neće dugo uživati u ovom položaju. Zato aktivnost može trajati veoma kratko, ali se ponavljati nekoliko puta tokom dana.
Igračka ili lice roditelja mogu se postaviti ispred bebe kako bi imala razlog da podigne glavu i usmeri pogled napred.
Kako dete postaje snažnije, vreme provedeno u ovoj aktivnosti može se postepeno produžavati. Cilj nije postići određeno trajanje, već omogućiti redovne prilike za vežbanje.
Ogledalo može postati zanimljiv način istraživanja
Bebe često pokazuju veliko interesovanje za lica. Bezbedno ogledalo prilagođeno bebama može zato postati veoma jednostavna i zanimljiva igračka.
U početku dete ne razume da posmatra sopstveni odraz, ali pokreti i izrazi lica mogu dugo zadržati njegovu pažnju.
Roditelj može zajedno sa bebom gledati u ogledalo, pokazivati oči, nos ili usta i imenovati ih. Kasnije takva aktivnost može postati deo učenja delova tela i jednostavnih reči.
Ogledalo može biti postavljeno i u blizini prostora za igru na stomaku, kako bi dete dobilo dodatni razlog da podigne glavu.
Pesme i ritam pomažu u razvoju slušne pažnje
Jednostavne dečje pesmice i ritmičko ponavljanje reči mogu biti korisni mnogo pre nego što dete počne da govori.
Beba primećuje promene u tonu, ritmu i brzini glasa. Kada roditelj ponavlja istu kratku pesmicu, dete vremenom može početi da prepoznaje poznati obrazac.
Uz pevanje se mogu dodati blagi pokreti rukama ili nogama. Na primer, roditelj može lagano pratiti ritam dodirivanjem bebinih šaka ili stopala.
Takve aktivnosti ne zahtevaju nikakvu posebnu opremu, a mogu se ponavljati tokom igre, presvlačenja ili mirnijih delova dana.
Previše stimulacije može imati suprotan efekat
Roditelji često žele da bebi ponude što više zanimljivih sadržaja, ali veći broj podsticaja nije uvek bolji.
Ako istovremeno rade muzika, nekoliko igračaka proizvodi zvuk, televizor je uključen, a oko bebe ima mnogo različitih predmeta, dete može brzo postati umorno ili razdražljivo.
Bebe obično najbolje reaguju na kratke aktivnosti sa jednim dominantnim podsticajem. Nekoliko minuta gledanja, slušanja ili dodirivanja može biti sasvim dovoljno.
Ako dete skreće pogled, postaje nervozno ili gubi interesovanje, verovatno mu je potrebna pauza. Poštovanje takvih signala važno je koliko i sama stimulacija.






Ostavite komentar