Čovek od trenutka rodjenja pokazuje svoju potrebu za kretanjem i osvajanjem prostora. U svoj put ka normalizaciji života čovek ulaže velike mentalne i fizičke snage, doprinoseći stvaranju dobrih navika, zdravlja i održavanju organizma. Efekti trčanja su gotovo uvek blagotvorni. 

Džoging i pozitivan uticaj na rad organa 

Tokom trčanja poboljšava se rad jetre, žuči, srca, metaboličkog sistema, nivoa masti, gastro trakta i drugih. Usled specifičnosti disanja i vibrantne pokretljivosti organa, redovna telesna aktivnost donosi mnogobrojne koristi čoveku. Savremeni čovek često u ishrani koristi materije koje nemaju dobre efekte na organizam, a da bi sprečavanje, na primer taloženja masti, bilo moguće potrebne su fizičke aktivnosti, pogotovo trčanje kojim se može postići potpuna normalizacija telesne težine i opšteg stanja organizma. 

Još jedan problem koji je vodeći u životu ljudi jeste sedeći način svakodnevice koji dovodi do atrofije misića, a dobro organizovana trkačka aktivnost može pomoći i u pospešivanju funkcionalnosti oštećenih telesnih područja. Zatim, trčanje je prirodni stimulans za dobar respiratorni, kardiovaskularni i nervni sistem, oslobađajući organizam od bilo kakvih trauma. Nemoguće je izostaviti i efekte u lečenju tumorskih bolesti, ali i stanja imuniteta, regulacije procesa starenja. 

Trake za trčanje kao alternativa

Ukoliko vam je treniranje na trkačkoj stazi dosadilo, ili ste izgubili elan u savladavanju vetra, znajte da možete trčati uz pomoć simulatora u teretani ili kućnim uslovima. Trake za trčanje Ring Sport u potpunosti mogu simulirati uslove trčanja iz spoljašnje okoline, a vi ste ti koji vršite redukovanje uslova. Na displeju možete programirati nagib, ili podesiti efekat spusta, ubrzavati i usporavati ili jednostavno uključiti neki od već ponuđenih programa vežbanja… 

Sve navedeno, govori nam da čovek koji vrši korak po korak napred koristeći trake za trčanje pored vežbanja u prirodnom okruženju, trči zapravo za svoj život.

Kako i kada se sve može trčati 

Bilo da trčite sporim ili umerenim tempom, ili pak šprintom, na svežem vazduhu ili u unutrašnjosti vašeg doma putem traka za trčanje, ova fizička aktivnost najdostupniji je oblik kretanja. Preporučljivo je početi sa trčanjem još u najmlađem uzrastu kada je oformiran dovoljan nivo spretnosti i stabilnosti kako bi se sprečio degenerativni razvoj. 

Fizička neaktivnost dovodi do ozbiljnih oštećenja zdravlja, pre svega koštano-zglobnog sistema. Kada prevaziđete početničke faze treninga i sa lakoćom istrčite razdaljinu od 500 metara, vreme je da ispitate mogućnosti motornog aparata i počnete trčati savladavajući određene prepreke- uzvišenja, nizbrdice i slično. Kada trčite, postavite sebi moguće ciljeve. Postepeno povećavajte vreme trčanja, od 10 minuta pa do 40 i više. Neka vaše telo određuje režim vaših treninga. Trčati možete ujutru, uveče ili oboje, zavisno od slobodnog vremena i drugih navika. Ukoliko ste ljubitelju jutarnjeg vežbanja, nemojte trčati punog kapaciteta kao ni na prazan stomak kako ne bi došlo do vrtoglavice i mučnine, ali i do ne funkcionalnosti za dnevne obaveze. 

Trčanje tokom večernjih časova može organizam rešiti stresa i opterećenosti od prethodnih obaveza, dok trčanje tokom jutra brže sagoreva kalorije. Osoba prosečnog zdravlja i prosečne fizičke spremnosti trebalo bi da trči 2 do 3 puta sedmično. Naravno, može i češće, pogotovo ukoliko pronalazi izazovnost u ovom obliku sporta. Intenzitet treninga se može ogledati u kombinaciji trčanja i hodanja, zatim trčanja i preskakanja prepreka. 

Kada vremenski uslovi ne dozvoljavaju bavljenje ovim treningom, znajte da zabavnost možete pronaći i trčeći u zatvorenom prostoru, putem traka za trčanje koje mogu biti savršena zamena za trčanje u prirodnom okruženju. Na taj način, telo će biti snažnije i otpornije na razne tegobe.