Ako ste nedavno skrolovali kroz TikTok, verovatno ste naišli na video snimke označene sa #bedrotting – snimke ljudi koji se duže vreme izležavaju ispod pokrivača, strimuju emisije, skroluju po internetu ili jedu grickalice i nazivaju to vrhuncem brige o sebi. Ovaj fenomen, poznat kao „bedrotting“, uključuje pojedince koji namerno provode duže vreme u krevetu i bave se aktivnostima koje zahtevaju malo napora, često kao oblik bekstva od stresa ili emocionalnih teškoća.

 Ipak, stručnjaci za san i klinički psiholozi upozoravaju da previše vremena provedenog u krevetu može poremetiti ciklus spavanja i buđenja, pojačati probleme vezane za mentalno zdravlje i smanjiti mogućnosti za smisleno povezivanje. U nastavku analiziramo ovaj trend, odvajamo koristan odmor od rizičnog izbegavanja i nudimo naučno potkrepljene savete za postizanje ravnoteže.

Šta je „bed rotting“?

Fraza „bed rotting“ se prvi put pojavila na Reddit forumima i eksplodirala na TikTok-u 2023. godine kao novi trend. Doslovni prevod bi bio “truljenje u krevetu”. Kreatori objavljuju vlogove „rot-with-me“ u kojima ostaju u krevetu ceo dan, često beskrajno skrolujući kroz društvene mreže. TikTok-ov algoritam je nagradio mešavinu udobne estetike i humora koji zahteva malo napora, i ubrzo je haštag prikupio više od dve milijarde pregleda, prema analizi Univerziteta Adelfi iz 2023. godine. Korisnici društvenih mreža brzo su „bed rotting“ pretvorili u društveno prihvatljiv oblik pobune protiv kulture grajnda – dobrovoljno povlačenje od pritiska produktivnosti.

Šta ljudi rade za vreme “bed rotting-a”?

U svojoj suštini, “bed rotting” podrazumeva namerno produžen ostanak u krevetu. Pojedinci leže i bave se pasivnim aktivnostima poput gledanja televizije, pregledanja telefona ili dremkanja. Neki ljudi za vreme “bed rotting-a” provode sate strimujući cele sezone emisija, dok drugi “skaču” između različitih aplikacija. Obožavaoci tvrde da im ostanak u krevetu omogućava da „resetuju svoj mozak“ nakon pregorevanja.

Mitovi i zablude:

  • Samo depresivni ljudi učestvuju u “bed rotting-u”. Netačno – mnogi učesnici kažu da se osećaju dobro i da im je samo potreban odmor.
  • “Bed rotting” je automatski briga o sebi. Ne nužno; ravnoteža i namera su važni.
  • Provođenje vremena u horizontalnom položaju „štedi energiju“. U stvarnosti, produžena neaktivnost smanjuje osnovnu fizičku aktivnost i može dovesti do letargije.

Momak u krevetu pije kafu

Najčešći uzroci “bed rotting-a”

Izbegavanje suočavanja

Ljudi često posežu za krevetom kada su preopterećeni. Ležanje u krevetu nudi privremeno olakšanje, ali nas takođe udaljava od trenutka rešavanja problema. “Bed rotting” pojačava sedentarni način života (dugotrajno sedenje), i često je uparen sa dugoročnim korišćenjem telefona koji proizvodi visoke stimuluse i drži nervni sistem u stanju pripravnosti. Prekidanje ovog ciklusa povećanom aktivnošću može poboljšati raspoloženje i motivaciju, jer veća aktivnost poboljšava mentalno blagostanje u svim oblastima.

Krivica, stres i porodični zahtevi

Većina tvrdi da se na kraju osećaju krivim što provedu popodne u krevetu zbog društvenih pritisaka – posebno ako se porodični zahtevi nagomilaju. Ta krivica može dovesti do porasta nivoa kortizola i produžiti ciklus: stres izaziva “bed rotting”, koji dalje izaziva stres zbog izgubljenog vremena.

Socijalna izolacija i nedostatak dopamina

Provođenje celog vikenda u horizontalnom položaju može delovati opuštajuće, ali često dovodi do socijalne izolacije. Longitudinalna studija američkih blizanaca otkrila je da izolacija u mladoj odrasloj dobi predviđa veću verovatnoću za pojavu depresije pet godina kasnije. Bez kontakta licem u lice, nivo domapina opada; skrolovanje nudi brze “udare” dopamina, ali dobar osećaj ne traje dugo i nastavljate potragu za sledećim “udarom”.

Kognitivna iscrpljenost naspram fizičkog umora

“Bed rotting” može se maskirati kao odmor, ali često sledi mentalno – a ne fizičko – preopterećenje. Pošto su se naša tela razvila da se pune kroz fizičku aktivnost poput sporog hodanja ili istezanja, produžen boravak u krevetu odlaže oporavak i može dovesti do manjeg broja produktivnih sati sledećeg dana. Sedentarni način života koji “bed rotting” promoviše takođe može povećati anksioznost tokom vremena i doprineti zdravstvenim komplikacijama, kao što su gubitak kondicije i loša cirkulacija.

“Bed rotting” – zdrave alternative

Pokrenite svoje telo

Umerena šetnja u trajanju od 30 minuta će povećati nivo serotonina – brže i jednostavnije nego celodnevno ležanje u krevetu. U svoj raspored uključite i pet minuta istezanja svakog sata. Čak i umerena fizička aktivnost pomaže u suzbijanju sedentarnog načina života koji “bed rotting” pojačava.

Aktivno brinite o sebi

Umesto skrolovanja u nedogled, odvojite vreme za hobije i druge aktivnosti: skiciranje, čitanje beletristike, druženje, baštovanstvo. Važno je da naterate sebe da napustite spavaću sobu. Možda će vam u početku biti teško. Stručnjaci, zato, savetuju da u svom domu napravite prostor koji će vas privlačiti više od spavaće sobe! Možete preurediti tavan, podrum ili garažu u svoj kreativni kutak. Na raspolaganju je i najam kontejnera, koji zatim možete koristiti kao atelje, ličnu teretanu ili čak mini rasadnik! Istraživanja pokazuju da prijatne aktivnosti podižu nivo dopamina na održiviji način nego pasivno preterivanje sa medijima. Zamena “bed rotting-a” brigom o sebi, koja angažuje um i telo, jedan je od zdravijih načina za punjenje baterija.

Svetlost i angažovanje

Razmaknite zavese. Pozovite prijatelja na kafu. Sunčeva svetlost učvršćuje vaš cirkadijalni ritam, a veza sa stvarnim svetom popunjava prazninu dopamina koju ostavljaju beskonačni fidovi. Davanje prioriteta društvenim angažmanima – čak i malim – štiti od izolacije koju “bed rotting” teži da produbi.

Kada potražiti stručnu pomoć?

“Bed rotting” je znak upozorenja kada:

  • Ostajete u krevetu ceo dan i preskačete bitne zadatke.
  • Raspoloženje vam pada, motivacija vam nestaje ili se javlja još veća depresija.
  • Mučite se da zaspite noću uprkos iscrpljenosti.

Ako primetite ove ili slične simptome i ako deluje da se simptomi vremenom samo dodatno pogoršavaju, vreme je da zatražite stručnu pomoć psihoterapeuta ili psihijatra.