Holesterol je po hemijskom sastavu sterol, stvaraju ga određene ćelije u organizmu, a najviše ćelije jetre. Jetra sintetiše holesterol.
Zasićene masti iz namirnica povećavaju proizvodnju holesterola. Holesterol se, takođe, može uneti i putem ishrane. Ima ga u namirnicama kao što su jaja, meso, mleko. Veoma je bitan jer ulazi u sastav ćelijske membrane. Telu je potrebna određena količina holesterola da bi normalno funkcionisalo. No, visoki nivo holesterola u krvi može oštetiti arterije, može najpre doći do ateroskleroze, a zatim i do opasnosti od srčanih bolesti i moždanog udara.
Kako se može smanjiti nivo holesterola u krvi?
Na mnoge načine možete smanjiti količinu holesterola u vašoj krvi. Ako je nivo holesterola visok, pokušajte sa dijetom i drugačijim načinom života. Trebalo bi od jednog do šest meseci izbaciti masnu hranu i krenuti sa redovnim treniranjem ili vežbanjem. Ukoliko ste gojazni, pokušajte da smanjite telesnu težinu, a ukoliko ste pušač bilo bi poželjno da prestanete da pušite.
Količinu holesterola možete smanjiti ukoliko smanjite unos namirnica koje sadrže holesterol tj. smanjivanjem unosa zasićenih masti. Konzumiranje namirnica bogatih vlaknima može pomoći.
Nakon perioda od nekoliko meseci tokom kojih ste se pridržavali posebnog režima ishrane i načina života, ponovo proverite nivo holesterola. Pridržavate li se zdrave dijete, obično ćete uspeti da smanjite nivo hokesterola u krvi u roku od nekoliko meseci.
Važna je kontrola!
Važno je redovno kontrolisati i proveravati nivo holesterola. Rano otkrivanje i lečenje može sprečiti opasnost od ateroskleroze, srčanih bolesti i moždanog udara. Holesterol treba početi proveravati posle 20. godine. Proverite ga barem jednom u dve godine, ili češće ako imate i druge faktore rizika za nastanak bolesti srca (gojaznost, genetika, pušenje…).
Holesterol treba proveravati i kod dece starije od 2 godine, ukoliko jedan od roditelja ima visok nivo holesterola ili ako u njihovoj porodici postoji neko ko je imao srčanu bolest. Pojedini stručnjaci savetuju da i kod dece treba povremeno, na nekoliko godina proveravati nivo holesterola u krvi.
Nažalost, kod nekoga neće biti dovoljna samo dijeta i fizička aktivnost za smanjivanje holesterola, već je neophodna i upotreba određenih lekova.
Da li će lekovi protiv holesterola pomoći?
Treba li koristiti lekove i koja vrsta leka je potrebna zavisi od starosti osobe, pola i drugih rizičnin faktora za bolesti srca.
Preporučuje se da lekove uzimaju samo ako je to nužno, žene koje nisu prošle menopauzu i oni koji nemaju srčanih problema, niti su spadaju u rizične grupe za oboljevanje od bolesti srca. Uzimanje lekova za smanjivanje količine holesterola može biti odluka za ceo život. Trošak, neugodnosti i propratne pojave treba odbaciti i fokusirati se samo na dobre strane leka.
Ali, imajte na umu da uzimanje lekova, neće rešiti sve probleme. Bez obzira što uzimate terapiju koju vam je prepisao vaš lekar, morate voditi računa o ishrani i fizičkoj aktivnosti. Uslov pre svega je da korigujete ishranu, morate se hraniti kvalitetnije i zdravije, što više povrća i voća, kuvanog i dinstanog. Trudite se da bude što manje masti. Moraćete se odreći i svojih previše slanih i slatkih poslastica, kao i alkohola. Manje prženih jaja i viršli, kikirikija, piva, brze hrane, bureka… Svakodnevna šetnja malo bržim hodom će vam svakako pomoći, pa čak i oni koji ne žele da mršave izgubiće koje „kilo“.
Izvor: Probotanic
Leave A Comment