U savremenom dobu, deca od najranijeg uzrasta imaju kontakt s ekranima, pametni telefoni, tableti, računari i televizori postali su deo svakodnevice. Roditelji se sve češće pitaju da li to što dete gleda crtani film ili koristi edukativnu aplikaciju može da mu ošteti vid?
Uloga tehnologije u dečjem razvoju danas je neminovna, ali postavlja se pitanje gde je granica između korisnog i štetnog, posebno kada je zdravlje očiju u pitanju. Međutim, istina je da ekrani nisu jedini faktor koji utiče na dečji vid. Genetika, ishrana, fizička aktivnost, pa čak i količina vremena provedenog napolju, sve to ima uticaj na pravilan razvoj očiju.
Koliko je previše vremena pred ekranom
Stručnjaci se slažu da produženo gledanje u ekran može izazvati privremene i dugoročne promene vida kod dece. Najčešći problemi su zamaranje očiju, suvoća, zamućen vid i problemi sa fokusiranjem na daljinu. Ove tegobe spadaju u sindrom kompjuterskog vida (CVS), koji sve češće pogađa i najmlađe korisnike tehnologije. Preporuka pedijatara i oftalmologa jeste da deca mlađa od dve godine uopšte ne koriste ekrane, dok deca između dve i pet godina treba da provode najviše sat vremena dnevno pred njima.
Za stariju decu, preporučuje se kontrolisano korišćenje uz redovne pauze, idealno bi bilo praviti pauzu na svakih 20–30 minuta. Međutim, nije reč samo o trajanju, već i o načinu korišćenja. Bitno je da ekran bude na odgovarajućoj udaljenosti, u visini očiju i u prostoru sa dobrim osvetljenjem. Edukacija roditelja u vezi sa tim malim, ali važnim pravilima može napraviti veliku razliku u očuvanju zdravlja vida kod dece.
Saveti koje nude optičarske radnje za roditelje
Savremene optičarske radnje danas nisu samo mesta za kupovinu naočara, one su i centri podrške roditeljima koji žele da na pravi način brinu o vidu svoje dece. Osim preciznih merenja dioptrije, u optičarskim radnjama roditelji mogu dobiti stručne savete o tome koje naočare su najpogodnije za dečiji uzrast, kako ih motivisati da ih nose, kao i koje sočiva nude najbolju zaštitu. Mnoge optičarske radnje nude specijalne okvire za decu, izrađene od fleksibilnih i sigurnih materijala koji se prilagođavaju dečijem licu i pokretima.
Takođe, roditelji mogu saznati više o filterima za plavo svetlo i zaštiti od UV zračenja, što je naročito korisno u kombinaciji sa ekranima i boravkom na suncu. Još jedna prednost optičarskih radnji jeste što često organizuju edukativne akcije i besplatne preglede za najmlađe. To roditeljima omogućava da steknu poverenje i naviknu dete na redovnu brigu o očima. Kroz podršku stručnog osoblja, roditelji dobijaju sigurnost da su doneli najbolju odluku za zdravlje svog deteta.
Uloga genetike i ishrane u razvoju vida
Dok roditelji često krive isključivo savremene uređaje za probleme sa vidom, ne sme se zaboraviti da genetika igra značajnu ulogu. Ako roditelji nose naočare zbog kratkovidosti, dalekovidosti ili astigmatizma, velika je verovatnoća da će dete naslediti istu predispoziciju. Pored genetike, ishrana direktno utiče na zdravlje očiju. Hrana bogata vitaminima A, C i E, kao i omega-3 masnim kiselinama, doprinosi razvoju i zaštiti mrežnjače.
Mrkva, spanać, borovnice, jaja i riba su samo neki od namirnica koje bi trebalo uvrstiti u dečiji jelovnik. Nedostatak ovih nutrijenata može povećati rizik od problema sa vidom, posebno ako se kombinuje sa prekomernim korišćenjem ekrana. Važno je da roditelji ne čekaju na prve simptome, već da od samog početka brinu o balansu između genetike, ishrane i navika, jer samo celovit pristup daje dugoročne rezultate u zaštiti vida.
Prve kontrole i kada ih zakazati
Jedna od najvećih grešaka koju roditelji prave jeste čekanje da dete samo prijavi problem sa vidom. Mališani često ne znaju da objasne da ne vide jasno, za njih je to jednostavno normalno stanje, jer nemaju s čim da uporede. Zato se savetuje da se prvi pregled vida obavi već između treće i četvrte godine, čak i ako dete ne pokazuje nikakve simptome. Ukoliko postoji porodična istorija problema sa vidom, preporučuje se još ranije testiranje, čak i oko druge godine. Takođe, pre polaska u školu pregled vida treba da bude obavezan, jer je dobar vid direktno povezan sa koncentracijom, razumevanjem zadataka i uspehom u učenju. Ponavljanje pregleda svake 1–2 godine omogućava pravovremeno uočavanje promena i adekvatnu korekciju.
Iako se ekrani često navode kao glavni uzrok lošeg vida kod dece, važno je imati širu sliku. Genetika, ishrana, svakodnevne navike i pravovremene kontrole zajedno igraju ključnu ulogu u očuvanju vida. Roditeljska odgovornost nije u potpunoj zabrani tehnologije, već u postavljanju jasnih pravila i održavanju zdravog balansa. Najveća usluga koju roditelj može učiniti svom detetu jeste da ga nauči koliko je važno brinuti o očima, od načina života do redovnih pregleda. Jer zdrav pogled na svet počinje još u najranijem detinjstvu.
Leave A Comment