Mnogo je različitih izazivača teških oboljenja u današnjem vremenu. Nekada ne vodimo dovoljno računa o ishrani, aktivnostima, načinu života i navikama. Teško nam pada da promenimo dnevne rutine i učinimo nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. Pružanjem prednosti prevenciji, umesto lečenju u svakom zdravstvenom domenu, možemo učiniti naš život srećnijim, potpunijim i dugovečnijim.

Preventivnim pregledom debelog creva – kolonoskopija,  daje šansu da se u najranijim fazama utvrdi zdravlje organizma. Kolonoskopski pregled je detaljno ispitivanje stanja debelog creva tankim instrumentom i može pomoći da regulišete rad organizma, ali i sprečite pojavu teških bolesti kao što je rak debelog creva.

Šta je kolonoskopija?

Kolonoskopski pregled je detaljna analiza stanja debelog creva. Sprovodi se kada osobe imaju određene simptome ili genetske predispozicije za probleme sa debelim crevom i analnim otvorom. Kao endoskopski pregled, predstavlja sam vrh dostignuća u uspostavljanju dijagnoze stanja debelog creva. Malo je metoda na osnovu kojih je moguće utvrditi i najmanje neželjene pojave i nepravilnosti u ovoj regiji. Kolonoskopija je zato danas broj jedan. Preporučuje se kada dolazi do bolne stolice praćenje učestalim krvarenjem, naizmeničnim smenjivanjem dijareje i zatvora, anemije, bolova u stomaku i slično.

Najčešće, ovi problemi se javljaju kod osoba starijih od 50 godina, kada se kolonoskopija najviše preporučuje. Kolonoskopija se vrši u ležećem položaju pacijenta, na levom boku, ili leđima. Kolonoskopski pregled se izvodi ambulantno, tako što stručni lekar, odnosno gastroenterolog snima unurašnjost debelog creva instrumentom koji se naziva kolonoskop. Radi se o predmetu u obliku dugačkog savitljivog štapa, izuzetno tankog, sa kamerom, svetlosti i sočivom na vrhu. Dok se pokreće kroz crevo, instrument snima debelo crevo, što se prati paralelno na monitoru i po potrebi uvećavaju delovi tokom snimanja. Kolonoskopija zahteva upumpavanje vazduha u debelo crevo, da bi se što bolje razmotrila situacija u celoj regiji ispitivanja, što može prouzrokovati grčeve, gasove i nadutost nekoliko sati.

Pregled nije bolan, ali je prilično neprijatan i traje do 40 minuta, u zavisnosti od snimljene situacije u debelom crevu. Taj nivo neprijatnosti zavisi od osobe do osobe, pa se u vezi sa tim i subjektivno jednostavnije ili nešto teže podnosi. Uz kolonoskopski pregled, moguće je otkloniti polipe, ili neke druge nepravilnosti ukoliko se na njih naiđe tokom snimanja. To se vrši tako što se kroz kolonoskop može provući drugi instrument za otklanjanje zdravstvenih tegoba i izraslina. Ukoliko pregled ne pokaže nikakve nepravilnosti, ali i dalje dolazi do tegoba, nakon izvesnog vremena moguće je ponoviti snimanje. Kolonoskopija može da podrazumeva anesteziju, ali uglavnom se sprovodi bez analgosedacije. Međutim, u nekim situacijama teškog trpljenja ovog pregleda može se pacijent uvesti u kratku anesteziju, ali minimun dva časa nakon pregleda mora da miruje u bolnici.

Kako izgleda priprema za kolonoskopski pregled?

Kolonoskopija je detaljan i precizan pregled, koji zahteva određenu pripremu. Ona se realizuje najčešće oko 24 sata pre pregleda. Prilagođavanje aktivnosti dan pre pregleda je vrlo značajno za sam uspeh pregleda. Važno je da nadležni lekar bude upoznat sa terapijama ukoliko se koriste, kao i da li postoji alergija na određene lekove. Ukoliko postoji terapija koja utiče na smanjenje nivoa zgrušavanja krvi, važno je da lekar bude sa tim upoznat, da ne bi došlo do komplikacija. U slučaju da postoje određene reakcije ili neželjene pojave pre pregleda, pripremanje pacijenata vrši se u bolničkim uslovima, bar jedan dan pre intervencije.

Priprema za kolonoskopiju je važan korak sveukupnog pregleda. Pre svega, s obzirom na činjenicu da se snima stanje debelog creva, potrebno je da ono bude čisto i ispražnjeno, radi postizanja što jasnije slike. To se postiže uzimanjem određenih lekova prema preporuci stručnog lekara, koji će ubrzati pražnjenje debelog creva, pa je važno da taj dan uvek toalet bude u blizini. Ukoliko se pregled izvodi u kratkotrajnoj anesteziji, priprema za kolonoskopiju podrazumeva da bar 6 časova pre ne uzimate hranu ni piće. Takođe, bez obzira na to da li se podrazumeva lokalna ili opšta anestezija, ili se uopšte ne primenjuje, obavezan deo jeste redukovanje ishrane 24 sata pre pregleda, koje se pacijent mora striktno pridržavati. Nikako se ne preporučuje unos čvrste hrane, a zabranjeno je konzumiranje alkohola. Tečni, retki napici se podrazumevaju. Tu se ubrajaju: supe, čajevi, voćni sokovi i neizostavan napitak – voda. Potrebno je izbegavati crvene napitke i kafu. Tokom večernjih časova, prestaje se sa konzumacijom i hrane i pića. Jedino, ukoliko postoji obavezna terapija, a sa kojom je lekar koji izvodi kolonoskopski pregled upoznat, ona se mora ispoštovati bez obzira na satnicu.

Kako izgleda period nakon kolonoskopije?

Kao vrlo precizan i pouzdan pregled, kolonoskopija omogućava rano utvrđivanje mnogih bolesti, među kojima je nažalost najčešća rak debelog creva. Tokom samog pregleda, moguće se otkloniti polipe, ukoliko se pojave na snimku, izrasline ili druge nepravilnosti koje ometaju normalno funkcionisanje debelog creva. U slučaju pojave polipa, lekar može uzeti isečak za biopsiju da bi se utvrdila mogućnost pojave raka debelog creva, uz saglasnost pacijenta.

Nakon pregleda, utvrđuje se funkcija ili disfunkcija debelog creva, kao i njeni uzroci. Prvo, period oporavka od pregleda podrazumeva da ukoliko je pacijent uveden u anesteziju, bar oko 6 sati bude u ležećem položaju dok ne prođe njeno dejstvo. Sledećih 24 sata važno je da se ni psihički ni fizički ne naprežete, kao ni da upravljate motornim vozilom. Rasuđivanje, vrtoglavica i umor su normalna pojava, posebno ukoliko su pacijenti imali analgosedaciju. Unos lagane, tečne hrane i čajeva je moguće nakon 2 do 3 sata, u manjim količinama. Kod nekih osoba javljaju se respiratorni i kardiovaskularni problemi, koji ukoliko su učestali zahtevaju konsultovanje sa doktorom. Pored toga, odlazak kod lekara neophodan je ako se javi temperatura viša od 38 stepeni, krvarenja ili intenzivni bolovi u stomaku ili analnom otvoru, čisto zbog provera da kolonoskopski pregled nije izazvao određene reakcije u organizmu, ili iritacije.

Kolonoskopija je preventivan ili korektivan pregled otkrivanja problema sa radom debelog creva. Tokom snimanja, moguće je utvrditi svaku, čak i najmanju neželjenu pojavu, ali i teška oboljenja kao što je rak debelog creva. S ozbirom na nemerljivo velike posledice koje i male pojave mogu imati na zdravlje ljudi, kolonoskopski pregled je dobro obaviti periodično i bez pojave većih simptoma. Kako je zdravlje na prvom mestu za srećan život, prednost treba dati svim onim značajnim aktivnostima, koje mogu uticati da život bude kvalitetan, dug i uspešan.