Nova godina slavi još od davinih vremena svuda u svetu pa i kod nas. Istog datuma, svake godine, ispraćajući staru, dočekujemo Novu godinu i radujemo se budućnosti koja nas očekuje. Većina ljudi, koristi taj dan da se lepo provede uz muziku i po koju kap alkohola, ne bi li obeležili još jedan period svojih ispunjenih prošlogodišnjih želja i ciljeva. U noći nove godine, svi su doterani, lepo obučeni, našminkani i što je najbitnije nasmejani i veseli.
Nova godina kroz istoriju
Po nekim predanjima, prvi koji su počeli slaviti i obeležavati Novu godinu jesu Kinezi. Međutim, prvi periodi iz kojih Nova godina datira jeste u vreme babilonaca otprilike pre oko 4000 godina, kada je proslava trajala i po nekoliko dana, dok se svaki dan proslavljao na drugačiji način.
Kasnije su Rimljani nastavili ciklus dočeka Nove godine, međutim promenom rimskog vladara menjao se i kalendar, a sa promenom kalendara i datum dočeka nove godine. Sa dolaskom impratora Julija Cezara, određen je datum koji se održao sve do sada svuda u svetu (osim u Kini), koji će obeležiti kada Nova godina stiže. Tako se danas svuda u svetu, Nova godina obeležava od 1. januara, a prvi koji imaju priliku da je i proslave jesu stanovnici Linijskih ostrva, dok poslednji to mogu da učine stanovnici Samoe.
Nova godina 2019 u svetu
Poznato je da se u Srbiji nova Godina tradicionalno slavi u kafani. Pa ako u pretraživaču kucate Nova godina 2019 kafane Beograd gotovo sigurno ćete pronoći odgovarajuće mesto da proslavite najluđu noć. U svetu je situacija malo drugačija.
Kao što već znamo da Nova godina stiže istog datuma svuda u svetu, tako je malo poznato da je različite nacije slave na drugačiji način. Iako su radovanje, smeh, muzika vatromet uglavnom svuda pristurni, postoje male razlika kada je na primer trpeza u pitanju.
U Japanu, tradicija je da se na trpezi nađe glavno novogodišnje jelo, odnosno Oseći, koji se servira u lakiranim posudama, sa verom da Oseći donosi posebnu sreću u Novoj godini. Pored tradicinalnog menija, na trpezi se obavezno nađu i riba Tai, koja je crvene boje, a poznato je da crvena boja donosi radost. Od dezerta obično se služi Datemai, koji podseća na urolani omlet, koji takođe služi za sreću onima koji uče. Na dan 1. januara, služi se supa Ozoni, gde svaki Japanac tvrdi da njegova porodica ima poseban recept za ovaj delikates.
Japanci nemaju običaj da kite jelke, ali imaju svoje tradiconalne načine dekorisanja kao što je to ukrašavanje vrata posebnim trakama, ili na japanskom Šime-nava, koja tera nesreću i zle duhove od japanskih domiva.
Nova godina u Nemačkoj, proslavlja se na sličan način kao i svuda u Evropi, osim što Nemci imaju tendenciju za velikom potrošnjom novca. Tako Nemci neguju tradiciju da za vatromet potroše i do 100 miliona evra, kako bi se većom bukom rasterali zli duhovi, za koje se veruje da postoje još i davnina, kada su njihovi preci udarali u šerpe i lonce po ulicama, ne bi li rasterali iste. Što se tiče trepeze, postavljaju se supa od sočiva kao simbol blagostanja i riba kao simbol sreće u budućnosti.
Brazil i njegovi stanovnici imanju običaj da u novogodišnjoj noći obuku belo odelo koje simbolizuje mir i tako odu da proslave Novu godinu uz muziku. Na kraju noći, Brazilci odlaze da preskaču talase, bacaju cveće u more i pale sveće.
U Italji se Nova godina slavi takođe na veoma sličan način, osim što je u domovima na trpezi zabranjeno jesti makarone koje su običaj svakodnevice, već se tada spremaju samo lazanje, smatrajući da je nesreća jesti bilo koju drugu testeninu.
Tradicija za doček Nove godine u Srbiji nam je svima gneralno poznata, pa tako znamo da ni u jednom domu neće zafaliti alkohol, kiflice i ruska salata, ali i veliki osmesi i muzika do ranih jutarnjih časova.
Leave A Comment